UNFCCC

Ocjena ranjivosti i prilagođavanje na izmjenjene klimatske uslove

Na bazi komparativne analize za period 1981-2010. u odnosu na period 1961-1990. utvrđeno je povećanje temperature vazduha na godišnjem nivou u rasponu od 0,4 do 0,8°C, dok porast temperature u vegetacionom period ide i do 1,0°C. U istom periodu nisu zabilježene znatne promjene padavina, ali smanjenjem broja padavinskih dana većih od 1,0 mm i povećanjem broja dana sa intenzivnim padavinama poremećen je pluviometrijski režim. Izražena promjena godišnjeg rasporeda padavina uz povećanje temperature jedan je od ključnih faktora koji uslovljavaju češće i intenzivnije pojave suše i poplava na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Tokom poslednjih decenija primjećena je povećana klimatska varijabilnost tokom svih godišnjih doba i na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine: pet od posljednjih 12 godina su bile vema suhe do ekstremno suhe, a četiri godine su bile obilježene ekstremnim poplavama. Posljednje četiri godine (2009-2012) su sve imale obilježja ekstremnih vremenskih prilika: poplave 2009. i 2010. godine, suša i talas vreline 2011. i 2012. godine, talas hladnoća početkom 2012. i snažan vjetar sredinom 2012. godine.

U ovom izveštaju predstavljeni su rezultati regionalnog klimatskog modela EBU-POM. Fokusirali smo se na rezultate iz IPCC SRES scenarija A1B i A2. Rezultati iz modela analizirani su za vremenske isječke 2001-2030 i 2071-2100. Izveštaj je usmjeren na promjene dva osnovna meteorološka parametra: temperature na 2 metra i akumulirane padavine. Promjene ovih parametara prikazane su u odnosu na srednje vrijednosti iz tzv. baznog (standardnog) perioda 1961-1990.

Rezultati scenarija prema SINTEX-5 i ECHAM5 modelima ukazuju na trend povećanja temperature do 2030. godine u odnosu na bazni period 1961-1990, do 1,0°C na godišnjem nivou na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Najveće povećanje očekuje se u ljetnom periodu (juni-avgust), do 1,4°C. U periodu 2071-2100. godina prema scenariju A2 očekuje se rapidan porast temperature, i to do 4°C na godišnjem nivou, te do čak 4,8°C u ljetnom periodu. Modeli ukazuju na nejednake promjene količine padavina. U centralnim i planinskim područjima očekuje se blago povećanje padavina, dok se na ostalim područjima očekuje smanjenje padavina. Prema scenariju A2 u periodu 2071-2100. godina očekuje se smanjenje padavinama na čitavaoj teritotiji BiH. Najveći deficit padavina očekuje se u ljetnom periodu koji može iznositi i do 50% u odnosu na bazni period 1961-1990.

Sektori koji su najranjiviji na klimatske promjene u Bosni i Hercegovini su: poljoprivreda, vodni resursi, zdravlje ljudi, šumarstvo, biodiverzitet i osjetljivi ekosistemi. U tom smislu obavljene su detaljne analize dugoročnih klimatskih promjena u ovim sektorima na osnovu SRES klimatskih scenarija A1B i A2.

U sektoru poljoprivrede, uticaj klimatskih promjena uključuje smanjenje prinosa kao posljedicu smanjenih količina padavina i povećane stope isparavanja, potencijalno smanjenje produktivnosti domaćih životinja, učestaliju pojavu poljoprivrednih štetočina i oboljenja usjeva, te povećanu nesigurnost hrane/namirnica. Pozitivni uticaji se ogledaju u produženoj sezoni rasta usjeva i većem potencijalu za uzgoj mediteranskih kultura u Hercegovini. U sektoru vodoprivrede, klimatske promjene donose češću pojava suša (u zapadnim dijelovima BiH), pad riječnog vodostaja tokom ljeta, ali i češću pojavu poplava. Uticaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi uključuje povećanu učestalost i ozbiljnost epidemija/pandemija tokom toplijih zima, povećan mortalitet povezan sa pojavom ‘toplotnih talasa’, moguće širenje azijskog tigrastog komarca (Aedes albopictus), i povećanje broja slučajeva oboljenja koje prenosi krpelj (lajmska bolest i encefalitis uzrokovan ujedom krpelja). Mogući pozitivni uticaji podrazumijevaju manji broj smrtnih slučajeva nastalih usljed hladnoće. U sektoru šumarstva evidentna je povećana učestalost i intenzitet šumskih požara, povećan rizik za rijetke i ugrožene šumske zajednice, sve veći broj štetočina kao što su potkornjak i gubar (North Atlantic Index [NAO] indeks), te povećan rizik od transformacije šumskog ekosistema koji bi rezultirao mortalitetom drveća velikih razmjera. Pozitivni utjecaji se ogledaju u bržoj stopi rasta i pojavi novih vrsta od ekonomskog značaja. U oblasti biodiverziteta i osjetljivih ekosistema, negativni uticaji klimatskih promjena uključuju gubitak postojećih staništa, fragmentacija staništa, istrebljenje vrsta, i rapidne promjene temperature i/ili količine padavina, koje utiču na funkcije ekosistema. S druge srane, prisutna je pojava novih staništa.

Sposobnost prilagođavanja klimatskim prijetnjama u poljoprivrednom sektoru je na niskom nivou. Primjetan je nedostatak modelovanja usjeva i klimatskih podataka neophodnih za sisteme ranog upozoravanja. Poljoprivrednim proizvođačima je neophodna obuka o manje radno intenzivnim poljoprivrednim metodama, tehnikama uzgoja bolje prilagođenih usjeva i tehnikama protivgradne zaštite. Uz to, pitanja klimatskih promjena nisu integrisana u politike o poljoprivredi i ruralnom razvoju. Kad je u pitanju sposobnost prilagođavanja u sektoru voda, još uvijek postoji kritičan nedostatak hidrološkog modelovanja, detaljna procjena ranjivosti, nedostatak mapa ranjivosti i dijagrama rizika od poplava. Mjere zaštite od poplava su na niskom nivou, a pitanja klimatskih promjena nisu ugrađenа u sektorske zakone i programe. U sektoru zdravstva, sposobnost prilagođavanja na klimatske promjene je ograničena nedostatkom praćenja akutnih i hroničnih bolesti. Zdravstveni radnici i pacijenti nisu dovoljno upoznati o odnosu između zdravstvenih tegoba i klimatskih promjena. Ne postoje finansijska sredstva za zdravstvene mjere prilagođavanja. Otežan pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti u ruralnim područjima otežava tretman pacijenata sa hroničnim i infektivnim oboljenjima na koja mogu utjecati klimatske promjene. Sposobnost prilagođavanja u sektoru šumarstva je na veoma niskom nivou. Nisu definisana područja koja su najviše ugrožena klimatskim promjenama i ne postoji detaljna analiza utjecaja klimatskih promjena za pojedine šumske zajednice. Tehnika za gašenje šumskih požara je nedovoljna i zastarjela. Kao i u drugim sektorima, primjetan je nedostatak integracije problema i pitanja klimatskih promjena u sektorske politike i strategije. Iako su već sada pojedine biljne i životinjske vrste veoma ugrožene usljed povećanja temperature i smanjenja padavina, najosjetljivija područja i najugroženije vrste flore i faune nisu definisana, čime je sposobnost prilagođavanja u oblasti biodiverziteta i osjetljivih ekosistema izuzetno umanjena. Za svaki sektor su predložene mjere prilagođavanja koje su identifikovane na osnovu stručnog konsenzusa, konsultacija sa zainteresovanim stranama i analize relevantnih istraživanja.